I Źemèjka vaj Źämàjkä (englizkanes phendo /dʒəˈmeɪkə/) si jekh them anθar e Karejibe. O them si jekh ìzola anθ-o Karibikano Derǎvo vaj Baro Pani. Pala i Kùba thaj i Hispanǒla, i Źämàjkä si i trinto maj bari ìzola anθ-e Bare Antiliurǎ thaj anθ-e Karejibe. O them beśel 145 km (90 mi) k-o sùdo e Kubàθar thaj 191 km (119 mi) k-o vèsto e Hispanǒlaθar (e ìzola kaj si duj thema: i Hajiti thaj i Repùblika Dominikàna); e Kayman Ìzolurǎ, kaj si jekh Teritòrio Avralpanǎθar Britàniko, beśen varesave 215 km (134 mi) k-o nord-vèsto.

Jamaica

Anglutnes isindoj jekh Indigenosqi populàcia kaj bućhol Taìno, e ìzola areslǎs te avel telal o Śpanǒlikano thagaripen pala o areslipen e Kristobal Kolumbosqo anθ-o berś 1494. But maśkar e indigenosqe manuśenθe sas murdarde vaj mulǐne anθar e nasvalimata, thaj pala godo e Śpanǒlurǎ anθǐne buteder roburǎ anθar i Afrìka te keren butǐ anθ-i Źämàjkä. E ìzola aćhlǎs jekh Śpanǒlikani phuv ʒi k-o 1655, kana i Ànglia (maj palorral, i Bari Britània) lǎs e ìzola thaj dǎs la jekh nevo anav, Źämàjkä. Telal o koloniàlo thagaripen e Bare Britànǎqo i Źämàjkä avlǎs o maj baro zaxaresqo bićhalutno them, jekhe plantàciaqe ekonomǎça kaj trebelas Afrikane roburǎ thaj palorral penqe ćhave. E Britanikane agorutnes biphandavdǐne e roburěn anθ-o berś 1838, thaj but biphandavde alosardǐne te kultivisaren tikne agrikulturipnasqe phuvǎ p-o than te keren butǐ anθ-e bare plantàcie. Śirdindoj anθar ël berśa 1840-1849, e Britìśurǎ vaj Britanikane manuśa astardǐne te labǎren te keren butǐ anθ-e bare plantàcie e butǎrne kaθar o Xitaj thaj o Xindusthan (vaj Bharat, prinʒardi aděs vi sar e India). E ìzola areslǎs te avel indepènto kaθar o Jekhethanǎrdo Thagaripen (vaj Bari Britània) p-o 6-o agòsto 1962.

Bibarilo lekh

Kadava lekh si bibarilo, akana si numa ekh kotor. Kana janes buteder, shai te lachhares les.